Brainstorming

Brainstorming

O ovom radu sam odlucio radit jer me tema zanimala , te sam htio to proucit malo detaljnije.
Htio sam u principu napravit neki pocetak ovisnosti o kocki ljudi kroz povijest gdje oni to jos nisu ni shvacali , te da ljudima to prezentiram i da im pokazem da je to jedan veliki problem u nasoj naciji s kojim se nije pametno susresti. Pricao sam cak i sa diplomiranom psihologinjom koja mi je i pokazala najcesce greske ovisnika o svim vrstama igre na srecu bilo to kockanje , kladionica pa cak i o lotu, gdje ljudi grijese i kako odmah prepoznat ovisnika i kako vecina ljudi nije ni svjesna da su ovisnici , dok jednostavno ne bankrotiraju ili dok to njihova obitelj ne shvati pa ih uspiju natjerat na daljne lijecenje . Naravno njima je to sve igra misle da je to sreca i uvijek cekaju i nadaju se velikom jackpotu a sanse za to su vrlo male , odnosno skoro nepostojece kao sto sam i napisao u blogu . Veca je sansa da vas pogodi meteorit nego da dobijemo na lotu.

Sto se tice rada htio sam pokazat da ljudi vide jednostavno kako se ovisnici o kocki nadaju dobitku do zadnjeg trenutka dok ne shvate da imaju problem. Skala u boji ili Royal Flush sam izabrao jel predstavlja najveci dobitak u pokeru te je to i najjaca kombinacija. Dvoumio sam se izmedu 4 asa i skale u boji ali 4 asa predstavljaju simbol pokera njegov logo i ime tako da sam se odlucio za skalu u boji jel ju je naravno nemoguce dobit a svi je toliko zeljno ocekuju  i naravno najjaca je kombinacija u pokeraskoj igri.
Bankrot je na zadnjoj karti jel sam htio prikazat to iscekivanje sve do kraja do zadnje karte kako to ovisnici i ocekuju nadaju se do zadnje karte nemogucem dobitku , a bas ta zadnja karta koja ih ocekuje je najcesce bankrot.
Zelena povrsina je tu namjerno jel predstavlja  boju pokeraskog stola. Za publiku je ovaj rad namijenjen svim uzrastima  ljudi.

neke skice za završni rad, plakat

ZANIMLJIVOSTI

Kakva je vjerojatnost da dobijete na lotu?
Prema marketinškim pričama, prošli tjedan u prošlom kolu nije izvučena sedmica, pa je fond
nagrada Hrvatske lutrije u narednom kolu uvećan te očekivani super Jackpot iznosi 43.100.000,00 kn!
Kada vidite takvu privlačnu svotu izdvojit ćete samo 30 kn za listić jer je to sitnica u odnosu na ono
što biste mogli dobiti. No, kakve su zapravo šanse da dobijete na lotu? Ako je vjerovati Hrvatskoj
lutriji, šanse da dobijete na lotu 7/39 iznose 1 naprema 15 380 937, dok su one na lotu 6/45 1
naprema 8 145 060. Za usporedbu, šanse da vas pogodi jedan od brojnih meteorita koji padaju na
zemlju su 1 naprema 700 000. Pa vi uplatite listić.

Test – provjerite jeste li patološki kockar

1.Jeste li ikada izgubili radno ili školsko vrijeme zbog kockanja?
2.Čini li kockanje ikada Vaš obiteljski život nesretnim?
3.Utječe li kockanje na Vašu reputaciju?
4.Osjećate li ikada grižnju savjesti poslije kockanja?
5.Jeste li ikada kockali kako biste nabavili novac za plaćanje računa ili rješavanje drugihfinancijskih poteškoća?
6.Je li kockanje uzrokovalo smanjenje Vaših ambicija ili efikasnosti?
7.Jest e li nakon gubitka osjećali kako se morat e što prije vratiti kako biste možda osvojili
ponovno izgubljeni novac?
8.Nakon pobjede, imate li čvrstu potrebu za povratkom i osvajanjem većeg dobitka?
9.Kockate li dok ne izgubite i posljednji novčić?
10.Jeste li se ikada posuđivali novac da biste kockali?
11.Jeste li ikada kockanjem financirali ili sredili bilo što?
12.Oklijevate li koristiti "kockarski novac" za normalne troškove?
13.Smanjuje li kockanje brigu ili čini dobrobit za Vas same ili Vašu obitelj?
14.Jeste li ikada kockali duže nego ste planirali?
15.Je li Vam ikada kockanje bijeg od briga ili nevolja?
16.Jeste li ikada pokušali ili planirali pokušati neki ilegalni akt kako biste financirali kockanje?
17.Uzrokuje li Vam kockanje poremećaje spavanja?
18.Doživljavate li svađe, razočaranja ili frustracije stvorene zbog Vaše potrebe za kockanjem?
19.Jeste li ikada imali potrebu slaviti dobru sreću za nekoliko sati kockanja?
20.Jeste li ikada imali plan o samo-destrukciji ili suicidu koji je bio rezultat Vašeg kockanja?



Većina kompulzivnih kockara odgovara s "da" na najmanje sedam od ovih pitanja. Ako su vaši
odgovori na pitanja većinom afirmativni, možda biste trebali potražiti stručnu pomoć...

Epidemiologija u RH

U Hrvatskoj ima oko 50 tisuća patoloških kockara, 230 tisuća su problemski kockari, a
svaki drugi Hrvat povremeno kocka. Muški kockari brojčano nadmašuju žene u omjeru 2:1. Većina
pacijenata je u dobi između 35-54 godina, a čak 18-21% je u dobi iznad 55 godina. Najveći problem
su kladionice, a čak 60 posto ukupnog broja ovisnika o kocki otpada na one koji svoj novac ostavljaju
u sportskim kladionicama. Industrija kocke u Hrvatskoj okrene godišnje oko 10,5 milijardi kuna, a taj
sektor zapošljava samo 7.700 radnika.
Epidemija kockanja u Hrvatskoj posve predvidljiva iz razloga što se ulažu velika sredstva u
kockarski marketing. Što je veći novac uložen u reklamu, to će biti i više ljudi koji će posegnuti za
igrom i za kockom. To znači da će biti i veći broj ljudi koji posrću. Smatra se da otprilike jedan posto
svih tih igrača zapada u dimenziju teškog patološkog kockanja.
Iako mnogi misle da je u Hrvatskoj najveći problem broj automat-klubova, trenutno su
najveći problem kladionice. Smatra se da se u automat-klubovima najbrže razvija ovisnost, ali
kladionice su dominantno muški problem, pa su muškarci od 15 do 40 godina najpodložniji ovisnosti
o kladionicama.
Podaci govore da je upravo stopa patološkog kockanja u porastu među
adolescentima. Neka istraživanja s pokazala višu stopu patološkog kockanja među studentima nego u
općoj populaciji. Prema jednom novijem istraživanju, adolescenti koji su sami priznali svoju sklonost
kockanju u anketi, vjerojatno će imati kockarske probleme i u kasnoj adolescenciji. Problem je što
mladi ljudi misle da mogu unovčiti svoje poznavanje sporta. I da će ono što im je dotad bio hobi ili
strast, postati čak i unosan posao. Iz one svoje pozicije gubitnika koji živi na društvenim marginama,
čekajući posao, živeći na džeparcu ili ako ima sreće na fakultetu, preko noći se muškarac pretvara u
investitora koji čeka da ga dotakne sreća, te da pritom dobije neke novce i razbije sve prigovore zbog
dotad parazitskog načina života i otvori oči svima. To je objašnjenje psihološkog momenta kockara.
Drugi trenutak je njegova idealizacija onih potisnutih imaginacija iz mladosti, kad je smatrao da će biti
netko i nešto, da će “biti netko i imati nešto”. Od tog “biti i imati”, osoba je davno odustala - kroz svoj
posao, ulaganje i školovanje. Tu shvaća da je gubitnik i čeka da ga dotakne sreća. Ne shvaćajući da je
kocka samo matematika, nikako sreća. U tom trenutku njemu jedino preostaje da te idealizacije
potisnutih infantilnih projekcija sebe ostvari kroz kocku. Osoba je u iščekivanju Godota, ali Godota
nema -a neće doći. Kockaru doživljava emocionalni, financijski, sociološki i obiteljski krah. Što dublje
pada, to mu je teže priznati poraz, a ne priznaje ga jer je kockar nezreo kao osoba. Ima izrazito visok
kriterij svoga ego ideala – onoga što on misli da bi jednog dana trebao biti. Nespreman je priznati
poraz, nespreman je priznati da je prevaren, a podržavaju ga vršnjaci. Kada se igra na kladionicama,
to je najčešće jedna subkultura vršnjaka, subkultura mladih koji se zajedno druže, zajedno provode
vrijeme u svojim ritualima oko kocke. Zajednički propadaju i vuku jedan drugoga prema dnu. U
trenutku kad se želi izvući, drugi ga ljubomorno kroz stil života vuče za sobom, uvjeravajući ga da on
nije taj, da nije u problemu i kockar će u to lakovjerno povjerovati.
Kockanje nema više negativne konotacije i stigmatizacije, ono je legalan, rasprostranjen,
svima dostupan, društveno prihvatljiv oblik zabave. U Zagrebu nema naselja u kojem nema barem
jedna kladionica. Kladiti se može doslovno na sve sportove u bilo kojem kutku svijeta. U porastu
problema kockanja u svijetu i kod nas se sve više pojavljuje problem kockanja i klađenja samih
sportaša. Sport gubi važnost, a dobrih i intrizično motiviranih sportaša je sve manje. Postavlja se
pitanje gdje je nestao stari dobri nogomet? Primjerice, predsjednik UEFA-e Michel Platini rekao je
da su kladionice i sudjelovanje samih nogometaša u tim igrama, zapravo, i najveće zlo suvremenog
nogometa. Danas se nogomet i vrhunski sport više ne igra zbog publike. Vrhunski sport se igra zbog
marketinga, industrije i samih kladionica. I tako polako nestaje iluzija svih nas prosječnih navijača da
je nogomet nešto važno u životu.

Sto je kockanje

ŠTO JE KOCKANJE

Kockanje se odnosi na skup raznovrsnih igara, ponašanja i aktivnosti usmjerenih na veći
materijalni dobitak kroz igru na sreću. Postoji niz igara na sreću: karte (poker, blackjack, baccarat),
utrke konja i pasa, sportske kladionice, kocke (craps i ostalo), casino kockanje, lotto, bingo, igre
vještina (kuglanje, golf), burzovno mešetarenje (kratke prodaje), video terminali (poker, slots),
internet kockanje (online casino), klađenje, video poker, american roulette, european roulette,
caribbean poker, pai gow poker.
Općenito, razlikujemo društveno kockanje i ozbiljno društveno kockanje. Društveno kockanje
podrazumijeva oblik igre koji služi isključivo za razonodu i zabavu u slobodnom vremenu, uz
simboličan ulog i limitiran gubitak ili dobitak. S druge strane, ozbiljno društveno kockanje odnosi se
na kockare koji u hazardnim igrama pronalaze osnovni oblik zabave, sve slobodno vrijeme provode u
kockanju i drže se unaprijed određennih eventualnih gubitaka.
U današnje doba, sve veća dostupnost "igara na sreću“, uključujući internet, masovnost i
prihvaćanje kockanja kao legalnog obrta, dovela je do učestalijeg pojavljivanja i patološkog kockanja,
koje je od 1980.g. uvršteno u Međunarodnu klasifikaciju bolesti kao jedna od šest kategorija svrstanih
u poglavlje "Poremećaji kontrole poriva”. Prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, kockanje se
tretira kao:
• kockanje i klađenje koje proizlazi iz načina života;
• patološka sklonost kockanju koja je definirana kao poremećaj nagona i navika koje se
kompulzivno i opetovano ponavljaju okupirajući cijelo njegovo biće na štetu socijalnih, radnih,
materijalnih, obiteljskih, zdravstvenih i etičkih vrijednosti.

Razlikujemo nekoliko vrsta kockanja:
• Problematično kockanje: način kockanja koji okupira najveći dio slobodnog vremena, uz
nekontrolirani ulog, nemogućnost limitiranja dobitka ili gubitka te kompulzivnu želju za
povratom izgubljenog uloga
• Patološko kockanje: kompulzivna potreba kockanja bez ikakvog limita i kontrole, na štetu većine
ostalih životnih aktivnosti
• Profesionalni kockari: kocka kao zanat i glavni izvor prihoda. Uglavnom sačuvana kontrola nad
visinom dobivenog ili izgubljenog, povremeno igra na sve ili ništa, u slučaju gubitaka znaju varati
• Kriminalni kockari (varalice): u osnovi osobe s disocijalnim poremećajem osobnosti. Ne
investiraju ponovno u igru na kocki dobivene svote novca

Da bismo neko kockanje mogli definirati kao patološko ono se mora pokazivati u najmanje pet od
slijedećih deset simptoma:

1. zaokupljenost kockanjem (učestalo prepričavanje kockarskih događaja, planiranje budućih
kockarskih pothvata ili smišljanje načina da se dođe do novca za kockanje);
2. potreba za sve većim ulozima ili rizicima kako bi se postigla željena razina uzbuđenja;
3. učestali napori da se kontrolira, smanji kockanje ili prestane s njim;
4.nemir i razdražljivost prigodom pokušaja smanjivanja ili prestanka kockanja;
5. kockanje kao način bijega od problema ili ublažavanje nekih neugodnih raspoloženja (depresije,
osjećaja krivnje, bespomoćnosti);
6. nakon gubitka novca na kockanju kockar se često vraća slijedećeg dana kako bi ga nadoknadio;
7. laži prijateljima i članovima obitelji kako bi se prikrio stupanj uvučenosti u kockanje;
8. nezakonita djela kao što su krađe, krivotvorenja, prijevare, pronevjere kao bi se financiralo svoje
kockanje;
9. ugrožavanje ili gubitak važne veze, posla, obrazovne ili poslovne mogućnosti zbog kockanja;
10. oslanjanje na druge za nabavljanje novca kojim bi se olakšala očajna financijska situacija prouzročena kockanjem.

Kako kockanje može izazvati ovisnost?

Kockanje izaziva ovisnost kroz utjecaj na mozak i središnji živčani
sustav. Kod ovisnika dolazi do aktivacije središnjeg živčanog
sustava i fizioloških promjena. Fiziološke promjene
podrazumijevaju porast razine hormona stresa i ugode, diže se
krvni tlak, rad srca je ubrzan, koža postaje podražljivija. Ako ne
postoji mogućnost većeg dobitka i gubitka, ovisnički se mozak ne
aktivira u dovoljnoj mjeri. Dakle, ovisnici o kocki i o bilo kojem
drugom obliku zapravo su ovisni o učinku raznih hormona koji
djeluju na mozak.
Problematični (patološki) kockar ne može odoljeti kockanju bez
obzira na to gubi li ili dobiva. Ako gubi, kocka da bi vratio
izgubljeno, a ako dobiva, nastavlja kockati uvjeren da ima sreće.
Na kockanje troši sve više vremena i novca, gubi zanimanje za
druge aktivnosti, počinje lagati o svome kockanju, zanemaruje obaveze na poslu i u obitelji. Naravno,
takva osoba je i dalje uvjerena da može kontrolirati nagon za kockanjem, pokušavajući smanjiti ili
prestati s kockanjem, a zbog stresa, dolazi do sukoba sa članovima obitelji i bližnjima jer osjeća nemir
i razdražljivost te se ponovno vraća kockanju. Počinje posuđivati novac za kockanje i zaduživati se.
Kako bi pokrio dugove nerijetko ulazi ili u kriminalne aktivnosti (npr. prijevare, pronevjere, krađe i
pljačke). Počinje osjećati sram, kajanje, ima grižnju savjesti zbog onoga što čini sebi i svojim bližnjima.
Zbog otuđenja od obitelji i prijatelja, situacija se čini bezizlaznom, pa često slijedi odavanje drugim
porocima kao što su alkohol ili droga, što kockara dovodi do emocionalnog sloma. Kockar ne vidi izlaz
iz svoje situacije, a podaci govore da čak 20% patoloških kockara pokuša samoubojstvo. Kockari
dolaze iz svih društvenih slojeva.
Uz patološko kockanje, gotovo u pravilu se javlja i neki drugi psihički poremećaj. Uz
patološko kockanje najčešće se javljaju i slijedeći poremećaji: bolesti ovisnosti (duhan 60-85%,
ostala sredstva 40%, alkohol 45-55%), anksiozni poremećaji (10-35% - često su to opsesivno-
kompulzivni poremećaj i socijalna fobija), depresija (70-80% - u bolnički liječenih kockara, 50-60%
kod ambulantno pregledanih pacijenata), hiperaktivni poremećaj i poremećaj pažnje (30% - Attention
Deficit Hyperactivity Disorder). Neki od poremećaja osobnosti javlja se u oko 20 do 90% slučajeva
patološkog kockanja, a antisocijalni poremećaj u oko 14% slučajeva.
U većini zapadnih zemalja (SAD, Kanada, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Nizozemska,
Švicarska, Italija) zbog alarmantnog broja ovisnika počele su se osnivati udruge koje rade po
principu smanjenja štete – pomoć ljudima da obuzdaju nagon i da prestanu dok nije prekasno. U
nekim zemljama zakonom je regulirano da takve udruge financiraju upravo oni koji priređuju takve
aktivnosti, a pomoć se pruža preko klubova za liječenje ovisnosti o kockanju, individualnom ili
grupnom terapijom.

Kockanje

 

Povijest kockanja

Kockanje predstavlja jedan od najstarijih oblika zabave čovjeka. Neki povijesni dokumenti
o igrama na sreću stariji su za oko tisuću godina od pojave prvog novca. Prvi pisani podaci o
jednoj kockarskoj igri pripadaju drevnoj kineskoj kulturi. I druga velika civilizacija – staroegipatska,
poznavala je kockanje. U njoj je, i to u doba starog carstva postojalo niz kockarskih igara, od pučkih –
zabavnih do svećeničkih ili faraonskih. Tako npr., set željeznih kocki datira 1500 godina prije nove ere,
vjerojatno iz Tebe, a specifični zapisi o kockanju nađeni su i u Keopsovoj piramidi.
U indijskoj civilizaciji prvi pisani tragovi o kockanju govore o klađenju bornih kola
prije punih 4000 godina. Antropolozi se slažu da je kockanje oduvijek postojalo u velikim društvima i
da je imalo važan udio u povijesti i za bogate i za siromašne. Najstarija kockarska igra je baš s
kockicama. Bacali su ih Marco Polo, Chingis Khan, stari egipćanski igrači, stari Grci. Originalne kocke
su izrađene od kamenčića, drveta, kostiju ili zubi životinja i polako se okreću. Američki Indijanci,
Azteci i Maye, afrikanci i Eskimi također su poznavali igre s kockama. Primitivne kulture imale su
vještice i šamane, koji su koristili "magične" osobine kockica za gatanje i prorokovanje sreće. Danas
postoji igra u Koreji koju koriste budisti i zovu je "Promotion". U evoluciji kockanja, razvila se i
umjetnost varanja na kockama. Rimljani su bili posebno dobri varalice. August, Neron i Caligula su ih
poznavali. U 10. stoljeću bile su posebno popularne svugdje. Crusader, vojni vođa morao ih je
zabraniti kako bi spriječio ovisnost svojih vojnika. Godine 1020. Kralj Olaf od Norveške i Kralj Olaf od
Švedske morali su odlučiti o jednom izoliranom dijelu u Hisingu. Bacali su kocke. Prvi put su oba kralja
dobila duplu šesticu, a u drugom bacanju švedski je kralj zarolao dvije kocke na šest, a Norveški šest
na jednoj a na drugoj a druga je pukla i pokazala sedam! U ranom 14. vijeku nalazimo prve zapise o
kockanju. Kralj Henry VIII od Engleske, otkriva da njegovi vojnici troše novac češće kockajući nego
radeći i trenirajući.
Ideja o blackjack-u i pokeru s papirnatim novcem opisana je u Kini oko 900. godine poslije
Krista. Evoluirala je u karte, koje je u Europu donio Car Mameluk. Mamelukovi ljudi nisu bojali karte
ljudskim likovima, već dizajnom koji podsjeća na muslimanske tepihe. Karte proizvedene u Italiji i
Španjolskoj imaju znakove kojima razlikujemo karte prema kraljevskom rangu ljudi koji su imali moć
u Kraljevskom Sudu. Kraljica (the Queen) s današnjih karata nije postojala do oko 1500. godine kada
je French zamijenio jednu mušku kartu ženskom figurom koja je predstavljala kraljicu. Paket karata
poznat kao "French Pack" je poslužio kao prototip za 52 karte koje su danas u uporabi.
Loto je utemeljen 1700 godine u britanskoj koloniji Later, amerikanci koriste državni loto
kojim se sponzorira nacionalna edukacijska infrastruktura. Zanimljilva je i priča o povijesti ruleta -
prvu primitivnu verziju ruleta u 17. St. uveo je Blaise Pascal u pokušaju da napravi perpetuum mobile.
U Hrvatskoj se u statutarnim odredbama gradova na Jadranu u razdoblju od 13. do 16
stoljeća, vezanim za kockanje i druge igre na sreću, uočava raznovrsnost pristupa kockanju od grada
do grada, a najstariji dokument u nas u kojem se spominje igra na sreću datira od 1272. Godinei
govori o hazardnim igrama ili drugim igrama s kartama. Termin lutrija prvi je put upotrijebljen u
XVI. stoljeću u Francuskoj u značenju ugovora privatnog ili javnog značenja. Na tlu Hrvatske javno
priređivanje igara na sreću pojavljuje se vrlo brzo nakon njihovog priređivanja u srednjoj Europi.
Casina se pojavljuju sredinom 19. stoljeća, najvećim brojem u njemačkim državicama i to
uglavnom u lječilištima kao što su Baden-baden, Bad Homburg, Bad Reichenhal, Travenmünde i
dr. te u velikim europskim gradovima kao što su Budimpešta, Beć, Paris i London, a nakon toga
u američkim gradovima Las Vegas, Atlantic City i Reno. U Hrvatskoj je prvi casino otvoren 1884.
godine i to u Opatiji u poznatoj vili Amalija, što znači u vrijeme kada su se casina otvarala i u drugim
europskim državama. To je vrijeme kada se kockanje pojavljuje kao globalni fenomen jer se u tom
razdoblju oblikuju i dvije njegove najopćenitije odrednice – institucionalizacija i industrijalizacija.
Industrijsko organiziranje kockarske aktivnosti odvija se po uzoru i usporedno sa razvojem industrije
zabave u čije se okvire i organizacija kockarske aktivnosti nastoji smjestiti i u njima trajno zadržati.
Zanimljiv je podatak da je građanima SFRJ u razdoblju od 1945. do 1990. godine ulazak u casino, a
time i sudjelovanje u igrama na sreću koje se tamo organiziraju, bilo zabranjeno. Stjecanjem državne
suverenosti i neovisnosti 1991. godine, samostalnost stječe i Lutrija Hrvatske.

Danas u Republici Hrvatskoj radi 206 automat klubova, 16 casina, 9 kladionica i jedna lutrijska
organizacija. Nema niti jedne djelatnosti u nas koja je u posljednjih dvadeset godina doživjela
tako nagli, eksplozivni rast kao što je to kockanje. To je razdoblje pune legitimizacije, legalizacije i
ekspanzije kockanja i to ne samo u našoj zemlji, već i u europskim i svjetskim okvirima
Prema podacima iz 2009. Godine, un Hrvatskoj 13 trgovačkih društava ima koncesiju za
priređivanje klađenja na 2005 uplatnih mjesta. Na 2000 građana dolazi po jedno uplatno mjesto.
Činjenica da su tijekom 2006., za vrijeme Svjetskoga nogometnog prvenstva, građani
Hrvatske u kladionicama uplatili 412,6 milijuna kuna izaziva posebnu zabrinutost te upućuje na sve
veću epidemiju legaliziranog i sveprisutnog kockanja.